DOMINANT
Koncert gudačkog kvarteta DOMINANT (Moskva) u Rijeci
GUDAČKI KVARTET DOMINANT (Moskva)
Julija Srebrenskaja (violina), Ekaterina Pogodina (violina),
Anna Sazonkina (viola), Tatjana Egorova (violončelo)
DOMINANT KVARTET s pravom zauzima jedno od vodećih mjesta među mladim glazbenim ansamblima Rusije 20.stoljeća. Kvartet je izrastao u klasi glasovitog glazbenika, korifeja ruske glazbene kvartetne umjetnosti, profesora Ruske glazbene Akademije „Gnjesinyh“ , Valentina Aleksandroviča Berlinskog, u rujnu 1995.godine i već je sljedeće godine dobio prvu nagradu na međunarodnom natjecanju gudačkih kvarteta „Dmitrij Šostakovič“ ( Sankt Petersburg, 1996 ) . Tada je kolektiv prihvaćen u Društvo Moskovske Državne filharmonije i počeo je redovito koncertirati.
U 1997 godini, DOMINANT KVARTET postao je laureatom „Novog dobrotvornog fonda Mstislava Rostropoviča“ i dobio stipendiju „Sergej Prokofjev“. U toj istoj godini ansambl je izdao prvi CD. Od iste godine stalno povećava broj svojih gostujućih koncerata. Uz mnogobrojne koncertne nastupe u Rusiji, DOMINANT KVARTET je ostvario višekratne turneje u Španjolskoj, Italiji, Njemačkoj, koncerte u Parizu, Amsterdamu ( Contertgebow ), Tokiju i drugdje.
DOMINANT KVARTET sudionik je mnogih poznatih festivala. U 2000.godini diskografska kuća „Olympia“ izdala je nosač zvuka gdje se kvartet predstavio sa djelima istaknutog kompozitora Mečislava Vainberga. Taj nosač zvuka dobio je vrlo visoku ocjenu inozemne kritike.
U 2001.godini, DOMINANT KVARTET postao je laureat Međunarodnog natjecanja gudačkih kvarteta u Bordeauxu dobivši prestižnu prvu nagradu Ministarstva kulture Republike Francuske.
U 2002. godini kvartet dobija specijalnu diplomu žirija za izvedbu 3.gudačkog kvarteta Alfreda Schnittkea na Premio Paolo Borciani.
Giacomo Antonio Domenico Michele Secondo Maria Puccini (1858 – 1924) nakon Verdija najugledniji je talijanski operni kompozitor. Vlastiti posve individualni stil temeljio je na zanimljivoj kombinaciji elemanata opernog izraza kasnog romantizma i novih strujanja u realizmu početka 20. stoljeća. U skromnome komornom opusu Puccinija, važno mjesto zauzima potresna elegija Krizanteme za gudački kvartet. Nastala 1890. godine, ova elegija je posvećena u spomen španjolskom kralju Amadeu Savojskom, vojvodi od Aoste. Puccini je Krizanteme napisao u jednu jedinu noć, na vijest o smrti vojvode. Djelo je bilo dugo poznato u svojoj verziji za gudački orkestar, a u zadnje vrijeme se često izvodi u svojem izvorniku za gudački kvartet, glazbeni oblik koji je od mladosti začudo privlačio Puccinija, naglašeno scenskog skladatelja. Tamno obojena jednostavačna kompozicija tempa Andante mesto u sebi sadrži dvije teme koje kompozitor ponavlja 1893. u svojoj operi Manon Lescaut. Krizanteme donose nježnu melodiku, naglašeno lirskog ugođaja.
Dmitij Dmitrijevič Šostakovič (1906 – 1975) u svom opusu bilježi 15 gudačkih kvarteta, najdominantniji glazbeni oblik uz simfonije u kompozitorovom stvaralaštvu. Šesti gudački kvartet u G-duru, op.101, završen 1956, je satira mediokritetske Staljinove buržoazije vezane za privilegije poslije uvođenja Hruščova u politički život tadašnjeg SSSR-a. Šostakovič je bio poznat kao protivnik diktatorskog režima kojeg je često ironizirao i zbog njega padao u nemilost. Prvi stavak Allegretto bezbrižnog ugođaja donosi dinamične dvije teme i završava blagom kadencom. Moderato con moto u Es-duru je veselog karaktera gdje se uvodni menuet pretvara u valcer koji donose viola i čelo, a povratak na prvu temu je s naglašenom kromatikom. Violončelo u stavku Lento, h-mol tonaliteta, nagoviještava passacagliu,osebujnu baroknu formu, koja nas uvodi nakon kadence u završni stavak Allegretto u kojem se naziru utjecaji iz Lirske suite Albana Berga i Metamorfoza Richarda Straussa. Motivska poveznica sa prvim stavkom je očigledna i razvija se u kanon. Kvartet završava u istoj formi kadence kakva se čula u ranijim stavcima.
„Album za djecu“ Petra Iljiča Čajkovskog (1840 – 1893) prvo je obraćanje kompozitora dječjoj temi. Napisan je za glasovir, a povod za to bile su okolnosti koje su se dogodile u kompozitorovom životu 1877-78. godine. To je ponajprije druženje s djecom sestrine obitelji Davidov u Kamenki. Misao o posveti Albuma za djecu Volodnji Davidovu očito se pojavila nakon što je Čajkovski dosta vremena proveo sa svojim nećakinjom u Kamenki u ljeto 1878. Volodnja Davidov tada je imao šest godina. U autografu albuma za djecu nema posvete, a u pismima Čajkovskog spomenuto je to samo nakon izlaska djela. Tako 24. studenoga u pismu iz Firence N.F. von Meck:“ Taj album sam posvetio nećaku Volodnji, koji strasno voli glazbu i obećava da će biti muzičar“. Još kasnije, 12. prosinca 1878. godine, napisao je L.V. Davidovu, sestrinom mužu:“Reci Bobiku da su tiskane note sa sličicama. Da je note skladao stric Petja i da je na njima napisano „Posvećeno Volodji Davidovu“. On, glupančić, neće razumjeti što znači posvećeno. A ja ću napisati Jurgensonu da pošalje Kamenku primjerak. Mene samo zabrinjava da će se Mitjuk malo uvrijediti, ali suglasi se sa mnom da li mu treba posvetiti djela ako sam govori da ne voli glazbu. A Bobiku makar samo zbog njegove jedinstvene prekrasne figure kada svira, gleda u note, mogu se posvetiti cijele simfonije.“
Glasoviti violončelist Borodin kvarteta, Valentin Berlinski u svojem je intervju naveo: „Misao o transkripciji ovih divnih minijatura za kvartet pojavila se u Rusiji kod Rostislava Dubinskog, prve violine Borodin kvarteta. Prva četiri djela – četiri pjesmice: talijanska, francuska, njemačka i napolitanska obrađene su 1949.godine kao kompozicije korištene za biseve koncerata. Nakon uspješnog debija mi smo odlučili da bi bilo dobro transkribirati sva 24 komada, da se objedine i izvode kao cjelovito djelo. To je priča o jednom danu dječjeg života, počevši od jutra (Jutarnja molitva) i završavajući sa snom (U crkvi).
U crkvi, tokom dana, u životu ovog malog čovjeka prolaze razne pjesme i plesovi (Valcer, Mazurka i Polka), igra s lutkom (Bolest lutke, Pogreb lutke i Nova lutka) i razgovor s majkom. Vrlo aktivan i ispunjen dan. Transkripcija je završena 1955.godine uz napore cijeloga kvarteta. Pokazali smo tonski obojene mogućnosti svake dionice u kvartetu.“
Program:
Giacomo Puccini: Krizanteme, elegija za gudački kvartet
Dmitrij Dmitrijevič Šostakovič: Gudački kvartet br. 6 u G-duru, op. 101 (1956)
Allegretto
Moderato con moto
Lento
Lento – Allegretto
* * *
Petar Iljič Čajkovski: "Dječji album", op. 39 (aranžman Rostislav Dubinski)
1. Jutarnja molitva
2. Zimsko jutro
3. Konjić
4. Majka
5. Marš drvenih vojnika
6. Bolesna lutka
7. Pogreb lutke
8. Nova lutka
9. Starinska francuska pjesma
10. Njemačka pjesma
11. Talijanska pjesma
12. Napolitanska pjesma
13. Valcer
14. Mazurka
15. Polka
16. Ruska pjesma
17. Seljak svira harmoniku
18. Narodni ples (Kamarinskaya)
19. Sweet Dreams
20. Dadiljina priča
21. Vještica (Baba-Yaga)
22. Ševina pjesma
23. Pjesma orgulja
24. U crkvi
NAJAVA:
29.04.2010. (klavirski trio)
WOLFGANG DAVID (violina)
ERWIN KROPFITTSCH (glasovir)
MILOŠ MLEJNIK (violončelo)